Svjetski dan donora krvi – 14. juni: daruj krv, spasi život
Svake godine 14. juna obilježava se Svjetski dan donora krvi, dan posvećen svim herojima koji nesebično daruju dio sebe kako bi spasili tuđe živote. Ovaj datum nije slučajno odabran – to je rođendan austrijskog biologa Karla Landsteinera, dobitnika Nobelove nagrade, koji je otkrio krvne grupe i time zauvijek promijenio tok moderne medicine.
Krv je nezamjenjiv lijek koji se ne može proizvesti u laboratoriju. Jedini izvor krvi su ljudi – dobrovoljni davaoci. Njihov čin može značiti razliku između života i smrti. Svakih nekoliko sekundi negdje u svijetu nekome je potrebna krv – za operacije, porođaje, nesreće, liječenje raka, teških bolesti i hroničnih stanja.
Doniranje krvi je jednostavan, siguran i bezbolan postupak koji traje svega deset minuta, a može spasiti do tri života. Upravo ta činjenica čini svakog donora tihim, ali moćnim stubom zdravstva i zajednice.
Zašto je važno donirati krv?
- Nema zamjene za krv – Bez obzira na tehnološki napredak, krv se ne može umjetno proizvesti.
- Stalna potreba – Zalihe krvi su ograničene, a potražnja svakodnevna.
- Solidarnost i humanost – Darivanjem krvi pokazujemo brigu za druge i izgrađujemo humanije društvo.
- Zdravstvene koristi za davaoca – Redovno doniranje krvi može pomoći u smanjenju rizika od određenih bolesti i poboljšanju opšteg zdravlja.
Ko sve može donirati krv?
Donor krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba koja ispunjava određene medicinske i sigurnosne kriterije. Glavni cilj ovih kriterija je zaštititi zdravlje davaoca i osigurati sigurnost primatelja krvi.
Osnovni kriteriji za davanje krvi:
- Dobna granica
- Davaoci moraju imati između 18. i 65. godine starosti.
- Prvi put se krv može darivati do 60. godine života.
- Osobe starije od 65 godina mogu darivati krv samo uz dopuštenje ljekara.
- Tjelesna težina
- Minimalna tjelesna težina treba biti 50 kilograma.
- Zdravstveno stanje
- Donor mora biti opšteg dobrog zdravlja, bez znakova akutnih bolesti (prehlada, gripa, infekcija).
- Ne smije imati hronične ili zarazne bolesti poput hepatitisa B i C, HIV-a, sifilisa itd.
- Hemoglobin
- Minimalna razina hemoglobina mora biti zadovoljena (obično oko 125 g/l za žene i 135 g/l za muškarce).
- Vrijeme između donacija
- Muškarci mogu darivati krv svaka 3 mjeseca (do 4 puta godišnje).
- Žene mogu darivati krv svaka 4 mjeseca (do 3 puta godišnje) zbog prirodnog gubitka krvi tokom menstruacije.
- Lijekovi i medicinske intervencije
- Određeni lijekovi, vakcine, operacije i stomatološki zahvati mogu privremeno spriječiti osobu da daruje krv.
- Putovanja i rizična ponašanja
- Putovanje u zemlje s visokom stopom zaraznih bolesti može privremeno isključiti kandidata.
- Rizična seksualna ponašanja također mogu biti razlog za privremeno ili trajno odbijanje.
Tko ne može biti donor?
Osobe koje imaju ili su imale:
- Hepatitis B ili C
- HIV/AIDS
- Teške srčane, plućne, bubrežne ili hematološke bolesti
- Zavisnost o drogama ili alkoholu
- Malignu bolest (rak)
- Hronične bolesti koje zahtijevaju stalnu terapiju
- Novije transfuzije krvi (unutar 6 mjeseci)
Davanje krvi je plemenit čin, ali i medicinski postupak koji mora biti siguran za obje strane – davaoca i primatelja. Zato je važno da se poštuju svi kriteriji i da se prije svakog darivanja obavi kratak ljekarski pregled i razgovor.
Zaključak
Svjetski dan donora krvi nije samo prilika da zahvalimo onima koji već daruju krv, već i poziv svima nama da se pridružimo ovom plemenitom činu. Kroz male geste možemo stvoriti ogromne promjene. Danas, više nego ikada, svijetu su potrebni ljudi koji će ustati za druge, koji će darovati neprocjenjiv dar – dar života.
Zato, 14. juna, ali i svakog dana, razmislimo – možda baš naša krv nekome donese novu šansu.
“Ne moraš biti doktor da spasiš život. Dovoljno je da budeš donor.” “Najveći poklon koji možeš dati je dio sebe – krv spašava živote.”
