19. MAJ: Svjetski dan upalnih bolesti crijeva

Svake godine 19. maja obilježava se Svjetski dan upalnih bolesti crijeva (IBD), s ciljem podizanja svijesti o bolestima koje pogađaju milijune ljudi širom svijeta. Upalne bolesti crijeva (eng. Inflammatory Bowel Disease – IBD) obuhvataju skupinu hroničnih bolesti probavnog sistema, a najčešće među njima su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis. Premda su simptomi često nevidljivi drugima, oni koji se s ovom dijagnozom svakodnevno nose znaju koliko je zahtjevno živjeti s hroničnom upalom koja utiče ne samo na tijelo, već i na emocije, psihu i društveni život. 

IBD nije samo fizičko, već i psihičko opterećenje. Simptomi poput česte dijareje, bolova u trbuhu, umora i gubitka težine često dovode do izolacije i stigmatizacije. Bolest se najčešće pojavljuje kod mladih ljudi, između 15. i 35. godine života i često ima nepredvidiv tijek, s izmjenama razdoblja pogoršanja i poboljšanja. Iako tačan uzrok bolesti nije poznat, smatra se da je riječ o kombinaciji genetskih faktora, imunog odgovora i utjecaja okoliša. 

Svjetski dan upalnih bolesti crijeva nije samo dan podizanja svijesti – to je dan zajedništva, podrške i nade. Jedan od ključnih ciljeva ovog dana je borba protiv predrasuda. Budući da su simptomi bolesti često neugodni za razgovor, mnogi oboljeli pate u tišini. Povećanjem razumijevanja u društvu može se doprinijeti većoj empatiji i boljoj integraciji oboljelih u svakodnevni život – na poslu, u školi i u društvu općenito. Uz medicinski napredak, podršku obitelji i prijatelja, kao i angažman cijele zajednice, osobe koje žive s IBD-om mogu imati ispunjen i kvalitetan život. 

Kako se nositi s bolešću i olakšati svakodnevicu? 

Iako IBD nema trajno izlječenje, uz pravilno liječenje i podršku moguće je voditi ispunjen i kvalitetan život. Evo nekoliko ključnih smjernica: 

  1. Pravilna terapija – suradnja s gastroenterologom ključna je za pronalazak najbolje terapije. To mogu biti protuupalni lijekovi, imunosupresivi, biološki lijekovi ili kirurški zahvati u težim slučajevima. 
  2. Prehrana i stil života – iako ne postoji univerzalna dijeta za sve, mnogi pacijenti bilježe poboljšanja kad izbjegavaju tešku, masnu i prerađenu hranu. Vođenje dnevnika prehrane može pomoći u prepoznavanju što pogoršava simptome. 
  3. Psihološka podrška – kronična bolest utječe na mentalno zdravlje. Razgovori s psihologom ili uključivanje u grupe podrške pomažu u borbi protiv osjećaja usamljenosti i bespomoćnosti. 
  4. Informiranje i edukacija – razumijevanje vlastite dijagnoze daje osjećaj kontrole. Informiran pacijent lakše prepoznaje simptome pogoršanja i zna kada potražiti pomoć. 
  5. Razumijevanje i podrška okoline – obitelj, prijatelji i kolege koji razumiju prirodu bolesti mogu biti velika emocionalna podrška. Važno je razgovarati otvoreno, kad god je to moguće. 

Živjeti s upalnom bolesti crijeva nije lako, ali je moguće. IBD nas često uči strpljenju, prilagodbi i važnosti brige o vlastitom tijelu. S pravim pristupom, podrškom i liječničkom skrbi, osoba s IBD-om može imati ispunjen, aktivan i sretan život. Ključ je u prihvaćanju bolesti, ali ne i u odustajanju – jer život s IBD-om ne znači kraj snova, već možda samo nešto drugačiji put do njih.  

Ajdina Jajić
Ajdina Jajić

Imam 21. godinu i dolazim iz Živinica gdje sam završila Srednju medicinsku školu. Trenutno sam studentica II godine Opšte medicine na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli. Volonter sam Crvenog križa grada Živinice već duži niz godina. U slobodno vrijeme bavim se slikanjem, pisanjem, realističkim prikazom rana i povreda, ali i sportom. Nosilac sam smeđeg pojasa u karateu. Moj cilj je ukazati mladima na važnost neformalnog obrazovanja i prilika koje nudi, ali i važnost zajednice, ekologije, društva. Mladi su pokretači za bolju budućnost, jer mladi zaista mogu sve.