Dr. med. IRMA EFENDIĆ: Povratak u studentske dane

Studentski dani često su ispunjeni izazovima, ali i neprocjenjivim iskustvima koja oblikuju budućnost svakog mladog stručnjaka. Razgovarali smo s bivšom studenticom medicine, koja danas s ponosom nosi bijeli mantil, o tome kako su ti dani utjecali na njen akademski i profesionalni razvoj.

• Strast i dinamika studentskog života

Prisjećajući se studentskih dana, naša sagovornica ističe kako su oni bili ispunjeni neprekidnom dinamikom i strašću prema medicini. Svaki dan bio je spoj predavanja, kliničkih vježbi i volonterskog rada. Kroz ove aktivnosti, učila je ne samo iz knjiga, već i kroz praktično iskustvo, timski rad i interakciju s kolegama. “Ako bih morala izdvojiti jedan trenutak koji je oblikovao moj akademski i profesionalni razvoj, to bi bilo članstvo u BoHeMSA-i i MEDICUS-u. Kroz volontiranje i javnozdravstvene kampanje stekla sam liderske vještine, naučila donositi odluke pod pritiskom i shvatila koliko naš rad može utjecati na društvo. Medicina nije samo nauka – ona je spoj znanja, empatije i spremnosti da pomogneš drugima.”

• Značaj studentskog aktivizma

Studentski aktivizam igra ključnu ulogu u razvoju budućih ljekara jer nas uči vještinama koje se ne mogu naučiti iz knjiga. Timski rad, liderstvo, organizacija i komunikacija s kolegama, pacijentima i stručnjacima iz različitih oblasti neophodni su za uspješnu medicinsku karijeru.

“Kroz BoHeMSA-u imala sam priliku da učestvujem u organizaciji velikih projekata, sarađujem s institucijama i zdravstvenim organizacijama te steknem međunarodna iskustva kroz IFMSA. Kao predsjednica Udruženja studenata medicine u Bosni i Hercegovini preuzela sam još veću odgovornost i suočila se s izazovima koji su me dodatno osnažili. Ljekari trebaju biti proaktivni članovi društva, ne samo kao stručnjaci, već i kao edukatori i inspiracija drugima.”

• Projekti koji ostavljaju trag

Neki od najznačajnijih projekata u kojima je učestvovala uključuju:

1. „Zdravlje i vakcinacija“ – edukacija o važnosti imunizacije kroz ankete, javne tribine i kvizove za srednjoškolce.
2. „Sew It Up“ – praktične radionice medicinskih vještina, uključujući hirurško šivenje i intravensku aplikaciju lijekova.
3. „We Can Do It“ – osnaživanje žena u medicini kroz tribine i panel diskusije.
4. Evropski Regionalni Sastanak 2023. godine – domaćinstvo za 300 studenata iz cijele Evrope, koji su prisustvovali edukativnim radionicama i sesijama.

“Svaki od ovih projekata naučio me je nečemu novom – boljoj komunikaciji, vođenju tima, rješavanju problema u hodu i preuzimanju odgovornosti.”

• Balans između studiranja i aktivizma

Ključ uspješnog balansa leži u dobroj organizaciji i postavljanju prioriteta. Planiranjem obaveza i efikasnim korištenjem vremena, moguće je postići vrhunske rezultate na oba polja. “Učila sam u hodu, između projekata, ali fakultet nikada nije trpio. Važno je slušati sebe, znati kada stati i odmoriti se. Kada nešto radite iz strasti, energija dolazi prirodno, ali je i odmor ključan za dugoročan uspjeh.”

• Volontiranje kao put ka profesionalizmu

Volontiranje joj je pomoglo da shvati da medicina nije samo profesija, već način života. Kroz različite projekte stekla je kliničke vještine, ali i razvila sposobnosti komunikacije i rada s pacijentima. “Jedno od najvažnijih iskustava bila je studentska razmjena kroz BoHeMSA-u, gdje sam imala priliku sagledati medicinu iz drugog ugla i steći globalnu perspektivu.”

• Mentori i inspiracija

Tokom studija upoznala je mnoge ljude koji su joj bili inspiracija – od profesora i ljekara do pacijenata čije su priče ostavile dubok trag. “Posebno su me inspirisali ljekari koji su osim stručnosti pokazivali ogromnu humanost i posvećenost pacijentima. To su bile lekcije koje se ne mogu naučiti iz knjiga.”

• Izazovi i prepreke

Balansiranje akademskih obaveza s volonterskim radom i liderskim dužnostima predstavljalo je veliki izazov. Naučila je kako se nositi sa stresom, efikasno organizovati vrijeme i delegirati zadatke. “Administracija i birokratija u studentskim projektima bile su dodatni izazov, ali sam kroz njih naučila koliko je važno biti istrajan i kako pravilna komunikacija može otvoriti vrata čak i kada se čine zatvorenim. Moj savjet studentima je: ne bojte se tražiti pomoć, budite uporni i uvijek se sjetite zašto ste krenuli tim putem.”

• Timski rad – temelj medicine

Timski rad je osnova medicinske profesije, a iskustva stečena u studentskim organizacijama pripremila su je za realne situacije u praksi. “U medicini je svaki član tima podjednako važan – od ljekara i medicinskih tehničara do administrativnog osoblja. Naučila sam kako prepoznati jake strane članova tima i kako se prilagoditi različitim karakterima.”

• Poruka budućim doktorima

“Nikada ne zaboravite zašto ste odabrali ovaj put. Medicina nije samo profesija – to je poziv koji zahtijeva posvećenost, empatiju i spremnost na cjeloživotno učenje. Budite znatiželjni, preuzimajte inicijativu i ne bojte se izazova. Najbolji ljekari su oni koji nikada ne prestaju učiti i nikada ne prestaju brinuti.”

Ovaj inspirativni razgovor pokazuje kako studentski aktivizam, volonterski rad i strast prema medicini oblikuju vrhunske stručnjake, koji ne samo da liječe, već i inspirišu i obrazuju buduće generacije. Njena priča je dokaz da su posvećenost i trud ključ uspjeha u medicini.