ŽENE I DJEVOJKE U NAUCI: Izazovi i prednosti kroz historiju

Kroz historiju, žene su igrale ključnu ulogu u razvoju medicine i nauke, često se suočavajući s predrasudama i ograničenjima nametnutim društvenim normama. Njihova upornost i hrabrost omogućile su revolucionarne pomake u medicini, od otkrića novih lijekova do razvoja naprednih terapija. Danas, u Bosni i Hercegovini i širom Balkana, žene predvode u medicinskoj profesiji kao istaknute liječnice, istraživačice, edukatorice i liderke koje oblikuju budućnost zdravstvene zaštite.
Izazovi s kojima se suočavaju žene u nauci
Iako su žene tokom historije dokazale da mogu ostvariti značajne doprinose nauci, suočavaju se s preprekama koje su i dalje prisutne u savremenom društvu:
- Rodni stereotipi: Nauka i medicina su dugo vremena percipirane kao područja rezervirana za muškarce. Takvi stereotipi često obeshrabruju djevojke da biraju karijere u nauci i tehnologiji.
- Nedostatak uzora: Nedovoljna prisutnost žena na vodećim naučnim i akademskim pozicijama ograničava inspiraciju za mlade djevojke koje tek razmišljaju o naučnoj karijeri.
- Nejednaka zastupljenost: Iako žene čine značajan dio zdravstvenog sistema, još uvijek su manje prisutne u visokim upravljačkim strukturama, vodećim istraživačkim projektima i specijaliziranim medicinskim oblastima.
Pozitivni pomaci
Unatoč izazovima, žene širom svijeta ostvarile su izvanredne uspjehe u medicini i nauci, često radeći u teškim uslovima:
• Historijske ikone medicinske nauke:
Historija nauke i medicine ispunjena je nevjerovatnim pričama o ženama koje su, uprkos brojnim preprekama, ostavile dubok trag u ovim oblastima. Njihova dostignuća ne samo da su promijenila tok nauke već su inspirisala generacije koje su uslijedile.
Marie Curie – pionirka radioaktivnosti
Marie Curie bila je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu, i to ne jednu, već dvije, u dvije različite naučne discipline – fizici i hemiji. Njena otkrića radijuma i polonijuma postavila su temelje za razvoj radioterapije, koja se danas koristi u liječenju raka. Pored svojih naučnih dostignuća, bila je prva žena koja je predavala na Sorboni, a zanimljivo je da su njeni bilježnici i danas radioaktivni te se čuvaju pod posebnim uslovima.
Florence Nightingale – osnivačica moderne sestrinske njege
Florence Nightingale, poznata kao “dama sa lampom”, bila je prva žena koja je profesionalizirala sestrinsku njegu. Tokom Krimskog rata smanjila je smrtnost u bolnicama sa 42% na 2% zahvaljujući higijenskim mjerama koje je uvela. Osim toga, osnovala je prvu školu za medicinske sestre, čime je unaprijedila zdravstvenu njegu širom svijeta.
Virginia Apgar – spasiteljica novorođenčadi
Virginia Apgar je razvila poznatu “Apgar skalu” za procjenu zdravlja novorođenčadi odmah nakon rođenja. Njena metoda, koja ocjenjuje otkucaje srca, disanje, mišićni tonus, refleksnu iritaciju i boju kože, i danas se koristi širom svijeta, spašavajući milione života svake godine. Zanimljivo je da je Apgar svoju karijeru započela kao anesteziologinja, ali se preusmjerila na neonatologiju zbog svoje strasti za unapređenjem zdravlja novorođenčadi.
Tu Youyou – spasiteljica miliona od malarije
Kineskinja Tu Youyou postala je prva žena iz Kine koja je dobila Nobelovu nagradu za medicinu. Njen rad na izolaciji artemisinina iz biljke slatkog pelina omogućio je razvoj lijekova protiv malarije, što je spasilo milione života, posebno u tropskim regijama svijeta. Njeno otkriće bilo je zasnovano na istraživanju drevnih kineskih medicinskih tekstova, što je fascinantan spoj tradicionalne i moderne medicine.
Rosalind Franklin – ključ za otkriće DNK
Rosalind Franklin igrala je ključnu ulogu u otkrivanju strukture DNK. Njene rendgenske fotografije omogućile su Jamesu Watsonu i Francisu Cricku da razviju model dvostruke spirale DNK, ali je njeno ime dugo ostalo u sjeni ovog otkrića. Iako nije dobila Nobelovu nagradu jer je preminula prije nego što je nagrada dodijeljena, Franklinino ime danas stoji kao simbol borbe za priznanje žena u nauci.
Elizabeth Blackwell – prva žena doktor medicine u SAD-u
Elizabeth Blackwell bila je prva žena u Sjedinjenim Američkim Državama koja je stekla zvanje doktora medicine. Tokom svoje karijere, osnovala je bolnice i medicinske škole za žene, te se borila za prava žena u medicinskoj profesiji. Jedan od zanimljivih detalja o njenom životu je da su je prvobitno primili na medicinski fakultet jer su studenti mislili da je njen zahtjev šala – ali je ona ne samo diplomirala nego postala liderka u svojoj oblasti.
Dorothy Hodgkin – pionirka u hemijskoj strukturi lijekova
Dorothy Hodgkin dobila je Nobelovu nagradu za svoje otkriće struktura biomolekula poput penicilina i vitamina B12. Zahvaljujući njenom radu, razvijeni su efikasniji lijekovi koji su revolucionirali medicinu. Hodgkin je bila i mentorica Margaret Thatcher, koja je kasnije postala prva premijerka Velike Britanije.
Mary Anning – pionirka u paleontologiji
Iako nije bila naučnica u medicini, Mary Anning je zaslužila posebno mjesto u historiji kao jedna od prvih paleontologa. Njena otkrića fosila, uključujući prvi kompletan skelet ihtiosaura, pomogla su u razumijevanju evolucije i davnih oblika života. Njen rad često su prisvajali muškarci naučnici, ali danas se Anning prepoznaje kao ključna figura u nauci.
Zanimljivosti o ženama u nauci
- Prva žena ljekar u historiji: Merit Ptah, drevna Egipćanka, smatra se prvom poznatom ženom liječnicom. Njeno ime upisano je na zidovima grobnice u dolini kraljeva prije više od 5.000 godina.
- Prva Nobelovka: Marie Curie nije samo prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu, već i jedina koja ju je dobila u dvije različite naučne oblasti.
- Revolucija u oftalmologiji: Patricia Bath, američka doktorica, prva je žena koja je patentirala medicinski uređaj – laserski instrument za liječenje katarakte.
- Prva astronautkinja: Valentina Tereškova postala je prva žena u svemiru
1963. godine, otvorivši vrata budućim naučnicama i istraživačicama svemira.
Savremene liderke:
Danas žene igraju ključnu ulogu u medicinskim istraživanjima i inovacijama, predvodeći promjene koje spašavaju milione života:
- Jennifer Doudna: Suosnivačica CRISPR-Cas9 tehnologije, omogućila je precizno uređivanje gena, što otvara vrata liječenju genetskih bolesti poput cistične fibroze i određenih oblika raka.
- Tu Youyou: Dobitnica Nobelove nagrade za otkriće artemisinina, lijeka protiv malarije, koji je spasio milione života širom tropskih regija.
- Katalin Karikó: Naučnica zaslužna za razvoj mRNA tehnologije, ključne za vakcine protiv COVID-19, što je revolucioniralo modernu medicinu.
- Sarah Gilbert: Vodila je tim koji je razvio Oxford/AstraZeneca vakcinu, čineći je dostupnom zemljama širom svijeta.
Ove žene nisu samo liderke u svojim poljima, već i inspiracija generacijama koje dolaze. Njihov rad potvrđuje da inovacije ne poznaju granice roda.
Svake godine 11. februara obilježava se Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci, kojim se odaje priznanje njihovim postignućima i podiže svijest o važnosti jednakosti u naučnim oblastima. U Bosni i Hercegovini, ovaj dan je prilika da se prepoznaju uspjesi domaćih naučnica i istakne važnost pružanja podrške mladim djevojkama koje sanjaju o karijeri u medicini. Radionice, konferencije i obrazovni programi organizirani u čast ovog datuma potiču veći angažman žena u nauci, te stvaraju prilike za nova dostignuća.
Inspiracija za budućnost
Žene širom svijeta, uključujući one na Balkanu, dokazuju da rodne prepreke ne mogu spriječiti strast za naukom. Međutim, kako osigurati da djevojke danas imaju sve potrebne resurse i prilike da postanu liderke sutrašnjice? Kroz edukaciju, podršku i stvaranje inkluzivnog okruženja, možemo osigurati da žene nastave mijenjati svijet nauke.
Obilježavanje 11. februara nas podsjeća na važnost njihovog doprinosa i motiviše nas da podržimo nove generacije naučnica koje će oblikovati budućnost nauke, zdravlja i ljudskog razvoja. Možemo li svi zajedno učiniti više da osiguramo ravnopravnost i pružimo prilike svima? Odgovor na ovo pitanje zavisi od naše spremnosti da podržimo žene u njihovom naučnom putovanju.