LOUIS BRAILLE: Svjetski dan Brajevog pisma

Brajevo pismo je specijalno pismo namijenjeno osobama sa slabim vidom ili slijepim osobama.
Ko je zapravo Louis Braille?
Braille je neko ko je i sam bio slijep od četvrte godine života, te je radio kao učitelj i to upravo slijepoj i slabovidoj djeci, na “Institutu za slijepu mladež” u Parizu. Bile su mu jasne potrebe i mogućnosti slijepih osoba, pa je on u skladu s tim prilagodio svoj sistem čitanja, koji je potom ušao u primjenu u cijelom svijetu.
Kao dijete je povrijedio oko u radionici svoga oca, međutim, zbog manjka pažnje i zdravstvene pomoći, infekcija se proširila i na drugo oko. Do pete godine potpuno je oslijepio.
Kako je nastalo Brajevo pismo?
Prvenstveno, Brajevo pismo se temeljilo na taktilnom vojnom kodu, zvanom “noćno pisanje” a kojeg je razvio Charles Barbier kao odgovor na Napoleonovu namjeru, tihe komunikacije vojnika noću i to bez izvora svjetlosti.
Barbierov sistem se sastojao od 12 reljefnih tački, koje su kodirale 36 različitih zvukova. Međutim, pokazalo se da je vojnicima ovaj sistem preteško prepoznati dodirom i vojska ga je odbila.
Barbier je 1821. godine posjetio “Kraljevski institut za slijepe” u Parizu, gdje je upoznao Louisa Braillea. Braille je imenovao tri glavne mane koda. Prvo, simboli su predstavljali fonetske zvukove a ne slova abecede. Drugo, simboli s 12 tački nisu mogli lako stati ispod jastučića prsta za čitanje. To je zahtijevalo pomicanje prsta za čitanje kako bi se percipirao cijeli simbol što je usporilo proces čitanja. Treće, kod nije sadržavao simbole za brojeve ili interpunkciju. Brailleovo je smislio rješenje u kojem se koristi ćelija sa 6 tački i dodijelio je određeni uzorak svakom slovu abecede. Braille je također razvio simbole za predstavljanje brojeva i interpunkcije.
Kako sada izgleda Brajevo pismo?
Osnovna jedinica Brajevog pisma sastoji se iz šest tački (tzv. šestotačka) i svakom slovu odgovara određena kombinacija tih reljefnih tački.
Svako slovo abecede, pravopisni znakovi, brojevi i ostala pravila pisanja i čitanja u Brajevom pismu su osmišljeni sistemom od šest tački klasificiranih brojevima od 1 do 6. Organizirani su u dva stupca po tri tačke koje mogu biti ispupčene ili udubljene. Svakom znaku odgovara određena kombinacija, položaj i broj tih reljefnih tačaka te se “čita” dodirom ruku, odnosno prelaženjem prstima slijeva nadesno po papiru.
Zanimljivo je da sve slijepe osobe u svijetu koriste ista 63 znaka, ali ih različito čitaju. Prema tome, u Brajevom pismu nema razlike, barem ne što se oblika slova tiče, između latinice, ćirilice, arapskog, kineskog ili bilo kojeg drugog pisma. Po tome je Brajevo pismo najuniverzalnije svjetsko pismo!
Svjetski dan Brajevog pisma
Naime, 4. januara tj. na dan Brajevog rođenja, obilježava se Svjetski dan Brajevog pisma, upravo kako bi se njemu odala počast ali i kako bi se podigla svijest javnosti o važnosti ovog posebnog pisma. Upravo je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila ovaj dan, zvaničnim danom Brajevog pisma.
Evropske akademije nauka i umjetnosti proglasile su ga najvećim dostignućem 19. vijeka, a prilagođeno je na 130 svjetskih jezika.
Biblioteke za slijepe i slabovide
Što se naše zemlje tiče, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u BiH je veoma značajna institucija, koja slijepim osobama omogućava korištenje bibliotekarskih sadržaja, ali pak na njima dostupne načine.
Knjige na Brajevom pismu se ne mogu nabaviti na tržištu, niti kupiti u knjižari. Prave se isključivo za ovu specijalizovanu biblioteku. Oko 1.348 slijepih osoba upotrebljavaju ovaj fond od 34.500 jedinica.
Članovi ove biblioteke postoje širom svijeta, prije svega u entitetima BiH: Republici Srpskoj i Federaciji BiH, zatim u zemljama bivše Jugoslavije: Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji, pa i šire.
Mnogi od njih dolaze i iz Nordijskih zemalja, među kojima su: Švedska, Finska, Danska, Norveška; ali i iz Australije, SAD-a i Kanade.
Pristup komunikaciji u najširem smislu pristup je znanju, i to je za nas od vitalne važnosti… Mi ne tražimo sažaljenje niti trebamo biti podsjećani da smo ranjivi. Moramo biti tretirani kao ravnopravni, a komunikacija je način na koji to možemo postići.
Louis Braille, 1841.