SVJETSKI DAN BORBE PROTIV DEPRESIJE: Šta svako treba znati o depresiji

Depresija se ubraja među najranije opisane bolesti u medicini pa možemo reći da je stara koliko i sama civilizacija. Pripada skupini poremećaja raspoloženja pri čemu se javljaju: dugotrajna tuga, nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima i duševna bol. Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka ponekad s razornim posljedicama u svim sferama života. Simptomi depresije koji se često javljaju uključuju: manjak energije, nesanicu ili preveliku potrebu za snom, promjene apetita, povećanu tjeskobu, smanjenu koncentraciju, nemir, neodlučnost, osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa, misli o samopovrjeđivanju ili suicidu.
Rizik od razvoja depresije povećava se sa stresom, traumatičnim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, problemima uzrokovanim konzumacijom alkohola, opojnih sredstava, siromaštvom, nezaposlenošću, nepravilnom prehranom i smanjenom tjelesnom aktivnošću.
Depresija nije nečiji izbor
Borba s depresijom nije nimalo laka, zahtijeva vrijeme i trud ne samo osobe koja pati od nje, već cijele porodice. Nerazumijevanje okoline nije rijedak slučaj. Niko ne želi, niti je sam odlučio biti depresivan. Depresija je za bolesnika mnogo više od kratkotrajne melanholije. ,,Praviš problem ni oko čega”, ,,Proći će, samo misli pozitivno”, ,,Sam si kriv”. Ovakve i slične rečenice bolesnici s depresijom čuju od svojih najbližih, što samo dodatno pogoršava situaciju. Depresija nije stanje slabosti, nego ozbiljan duševni poremećaj koji zahtijeva iscrpno liječenje.
Depresija nije samo mentalna već i fizička bolest. Umor, malaksalost, bolovi u mišićima, leđima i grudima, česte glavobolje, vrtoglavice i gubitak svijesti karakteristične su tegobe od kojih pate depresivne osobe.
Život s depresijom nije svaki dan isti. Iako vlada uvjerenje da depresivna osoba stalno doživljava teške trenutke, zapravo dobri i loši dani se smjenjuju. Pojedinih dana čini se da osoba sve drži pod kontrolom, da se sprema družiti s prijateljima, dok drugih dana zanemaruju kućne poslove, brigu o ličnoj higijeni i ishrani.
Poboljšanje stanja – znakovi izlaska iz depresije
Znakovi izlaska iz depresije variraju ovisno o pojedincu, ali uobičajeno je da se pojave pozitivne promjene u emocionalnom, fizičkom i mentalnom stanju. Znakovi koji mogu ukazati na mogući izlazak iz depresije su povećana energija i interes za aktivnosti, depresivno raspoloženje može se postupno smanjivati i osoba može osjećati manje tuge i beznađa. Povratak osjećaja za uživanjem u životu također je bitan znak izlaska iz depresije. Proces izlaska iz depresije može biti postupan i individualan za svaku osobu.
Kako se nositi s depresijom u neizvjesnim vremenima?
Postoji nekoliko metoda koje mogu pomoći u suočavanju s depresijom:
1. Povezivanje s drugima – održavanje socijalnih kontakata može pomoći smanjiti osjećaj izolacije. Razgovor s prijateljima i članovima porodice može osobi pružiti razumijevanje i potporu.
2. Fokusiranje na rutinu – održavanje svakodnevnih rutina može vratiti osjećaj kontrole, čak i aktivnosti poput kuhanja mogu biti korisne.
3. Prakticiranje samopomoći – tehnike poput meditacije ili vođenja dnevnika.
4. Traženje stručne pomoći – ako simptomi postanu teški ili otežavaju svakodnevni život.
Osobi s depresijom možemo pružiti pomoć tako što ćemo početi konverzaciju s njom i dati joj do znanja da smo je spremni saslušati. Pružanje podrške za posjetu ljekaru kao i podrška u upotrebi terapije od velikog su značaja u inicijalnoj fazi borbe protiv depresije. Istovremeno, trebamo biti spremni i sami naučiti više o depresiji, informirati se o simptomima i načinima liječenja. Važno je u svemu voditi brigu i o samom sebi i postaviti zdrave granice.
Edukacija kao ključ prevencije depresije
Edukacija o mentalnom zdravlju trebala bi biti integralni dio školskog obrazovanja, kako bi djeca i mladi bili osposobljeni za prepoznavanje simptoma depresije te kontinuirano učili o mentalnom zdravlju. Radna mjesta također trebaju implementirati programe za mentalnu dobrobit kako bi se podržali zaposlenici i stvorila otvorena kultura razgovora o mentalnom zdravlju.
Zaključak
Zadatak zdravstvenih radnika je da razbijemo stigmu o depresiji i poboljšamo status osoba s depresijom u društvu. Depresija je vrlo ozbiljna bolest s nesagledivim posljedicama ukoliko bude neprepoznata ili neshvaćena od strane drugih. Kontinuirana edukacija na svim nivoima, razgovor i otvorenost mogu napraviti velike promjene i promijeniti viđenje depresije u očima onih kojima je to najpotrebnije, kako bi za svakog ko boluje od ove mentalne bolesti dobila sretan epilog.