PRVE VAKCINE: Kako su nastale i u čemu je njihov značaj

Razvoj vakcina označio je prekretnicu u historiji medicine, doprinoseći spašavanju miliona života. Prva vakcina u historiji nastala je krajem XVIII vijeka zahvaljujući britanskom ljekaru Edvardu Dženeru (Edward Jenner), čiji je rad postavio temelje za modernu imunologiju.

Kontekst i prepoznata potreba

Tokom XVIII vijeka, velike boginje (variola vera) bile su jedna od najsmrtonosnijih bolesti, uzrokujući visoku smrtnost i trajne posljedice kod preživjelih, poput ožiljaka ili sljepila.
Ljudi su od davnina pokušavali da pronađu način za borbu protiv ove bolesti, koristeći tehniku variolacije – namjernu izloženost blagom obliku bolesti kako bi osoba stekla imunitet. Međutim, variolacija je nosila veliki rizik, jer je mogla izazvati teški oblik bolesti ili smrt.

Dženerov eksperiment

Edvard Džener je 1796. godine primijetio zanimljivu činjenicu: mljekarice koje su bile zaražene kravljim boginjama (blaža bolest kod krava) rijetko su obolijevale od velikih boginja. Na osnovu ove opservacije, Džener je pretpostavio da izlaganje kravljim boginjama može pružiti zaštitu od smrtonosnijih velikih boginja.

Kako bi testirao svoju hipotezu, Džener je izveo revolucionarni eksperiment. Uzeo je uzorak gnoja iz lezije na ruci žene oboljele od kravljih boginja i njime inokulisao osmogodišnjeg dječaka, Džejmsa Fipsa. Dječak je imao blage simptome, ali se ubrzo potpuno oporavio. Nekoliko mjeseci kasnije, Džener je namjerno izložio dječaka virusu velikih boginja – i dječak nije razvio bolest.

Rezultati i širenje vakcinacije

Džener je svoj rad objavio 1798. godine, nazivajući novu metodu “vakcinacija” (od latinske reči vacca, što znači “krava”). Iako je u početku naišao na skepticizam, njegova metoda je ubrzo postala široko prihvaćena i primjenjivana, smanjujući učestalost velikih boginja širom svijeta.

Uticaj na medicinu i društvo

Dženerov rad bio je pionirski korak u razvoju imunologije. Njegova vakcina postavila je osnove za razvoj drugih vakcina koje su linija odbrane od različitih bolesti poput: bjesnila, difterije, tetanusa i mnogih drugih. Velike boginje su zvanično iskorijenjene 1980. godine zahvaljujući globalnim naporima vakcinacije – što predstavlja jedno od najvećih dostignuća javnog zdravlja.

Zaključak

Prva vakcina je proistekla iz pažljivog posmatranja, naučne radoznalosti i hrabrosti Edvarda Dženera. Njegov rad, ne samo da je spasio nebrojene živote, već je i inspirisao buduće generacije naučnika da nastave potragu za inovacijama koje će poboljšati ljudsko zdravlje. Danas, vakcine ostaju jedan od najsnažnijih alata u borbi protiv zaraznih bolesti.

Hamza Ćehić
Hamza Ćehić