ČINJENICE O MOZGU: Zanimljivosti

Šta mozak čini toliko fascinantnim?
Mozak je fascinantan zato što je između ostalih njegovih kvaliteta, jedini organ koji pokušava da objasni samog sebe!
To je najsloženija i najzagonetnija struktura u univerzumu, ima više nervnih ćelija nego što je zvijezda u galaksiji.
Zanimljivosti o mozgu
- SPAVANJE JE IMPERATIV
Vaše tijelo i mozak trebaju odmor kako bi pravilno funkcionisali. Rasuđivanje, pamćenje i vrijeme reakcije mogu biti oslabljeni kada neko nema dovoljno sna. To je zbog činjenice da nedostatak sna ubija moždane stanice. Pravilan san također je bitan za očuvanje pamćenja. Tokom sna mozak akumulira sva sjećanja iz dana.
Osjećate se umorno? Samo naprijed i zijevaj. Zijevanje hladi mozak, pokazuju istraživanja. Nedostatak sna podiže temperaturu mozga.
- UMJETNA INTELIGENCIJA, TEHNOLOGIJA I MOZAK
Neki ljudi vjeruju da će nam nove tehnologije omogućiti da prestanemo da koristimo mozak. Da li će biti tako? Ne, nikako. Nijedna mašina ne može da zamijeni naš mozak!
Naš um je mnogo više od običnog procesora podataka!
Pomislite samo na sve sposobnosti našeg društvenog mozga kao što je razumijevanje uma drugog ljudskog bića, saosjećanje sa njegovim bolom te reakcija na njega.
Empatija, altruizam i saradnja sposobnosti su koje su strane bilo kojoj mašini i one su od suštinske važnosti za naše živote. Ne smijemo da zaboravimo da su ljudi prvenstveno društvena bića.
- MOZAK JE GENERATOR MISLI
2005. godine Nacionalna zaklada za znanost objavila je članak o istraživanju ljudskih misli po danu. Prosječna osoba ima oko 12 000 do 60 000 misli dnevno. Od toga, 95% su potpuno iste ponavljajuće misli kao dan prije, a oko 80% su negativne.
- FIZIČKA AKTIVNOST – DOBROBIT ZA UM I TIJELO
Aerobna vježba ubrzava otkucaje srca i povećava dotok krvi u mozak. Kako vaše ubrzano disanje pumpa više kisika u vaš krvotok, više kisika se isporučuje u vaš mozak. To dovodi do neurogeneze, odnosno proizvodnje neurona u određenim dijelovima vašeg mozga koji kontroliraju pamćenje i razmišljanje. Neurogeneza povećava volumen mozga, a vjeruje se da ta kognitivna rezerva pomaže u zaštiti od učinaka demencije.
Primijećeno je da tjelovježba potiče proizvodnju neurotrofina, što dovodi do veće plastičnosti mozga, a time i boljeg pamćenja i učenja. Osim neurotrofina, vježba također rezultira povećanjem neurotransmitera u mozgu, posebno serotonina i norepinefrina, koji pospješuju obradu informacija i raspoloženje.
- SMRZAVANJE MOZGA JE SIGNAL UPOZORENJA
Službeno nazvana sfenopalatinalna ganglioneuralgija, smrzavanje mozga događa se kada jedete ili pijete nešto što je prehladno. Hladi krvne žile i arterije u samom stražnjem dijelu grla, uključujući one koje dovode krv u vaš mozak. One se stežu kada su hladne i otvaraju se kada se ponovno zagriju, uzrokujući bol u vašem čelu. Ovo vam vaš mozak govori da prestanete s onim što radite kako biste spriječili neželjene promjene uzrokovane temperaturom.
Još par kratkih zanimljivosti…
- Smijeh aktivira pet različitih dijelova mozga.
- Mnoge studije dokazale su da mozak bez ikakvih problema može stvoriti lažno sjećanje, odnosno, kreirati neki događaj u vašem djetinjstvu koji se zapravo nikada nije ni desio.
- Mozak proizvodi struju dovoljno jaku da napaja sijalicu od 10 do 23 W.
- U mozgu se nalaze određeni “ogledalo neuroni” zbog kojih zijevate kad drugi zijevaju oko vas, ali i zbog kojih vas na trenutak zaboli dio tijela iako se neko drugi udario. Naučnici vjeruju da su upravo ovi neuroni odgovorni i za generalno osećanje empatije prema drugima.
- Mozak Alberta Ajnštajna bio je slične veličine kao i kod većine drugih ljudi. Međutim, područja odgovorna za matematiku i prostornu percepciju bila su 35% šira od prosjeka.