GROM za oktobar, za svaki dan: Studenti Medicinskog fakulteta obilježili Svjetski dan borbe protiv moždanog udara
Oktobar je mjesec prevencije i razvijanja svijesti o zdravlju, a kraj meseca oktobra posvećen je drugom najčešćem oboljenju u svijetu koje dovodi do onesposobljenosti a nerijetko do smrtnog ishoda – moždanom udaru. Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježava se 29.10, s ciljem prevecije i ranog prepoznavanja rizika koji dovode do njegovog razvoja. Moždani udar je najčešće urgentno neurološko stanje do kojeg dolazi uslijed poremećene moždane cirkulacije, s prolaznom ili trajnom moždanom disfunkcijom, uz izostanak vaskularne patologije uzrokovane traumom, neoplastičnim ili infektivnim procesom.
Moždani udar je vodeći uzrok invaliditeta i onesposobljenosti, a može biti:
- Ishemijski – nastao uslijed arterijske tromboze, netrombotičkog suženja/začepljenja dubokih kortikalnih arterija te embolizma srčanog porijekla,
- Hemoragijski – prodor krvi u moždani parenhim ili u subarahnoidalni prostor.
Simptomi i znakovi ovise od područja koje oštećena krvna žila opskrbljuje, a najčešći su: poteškoće sa govorom, utrnulost i slabost polovine tijela i udova, slabost polovine lica, konfuznost i sl. Kako bi svako od nas, bio to profesionalac ili ne, uspio prepoznati zankove moždanog udara oformljena je kratica GROM koja tačno upućuje na ispitivanje stanja unesrećenog, a znači: G – govor (nerazuman/nerazgovijetan), R – ruka (slabost jedne ili obje ruke), O – oduzetost (jedne ili obje strane lica ili tijela) i M-minute (brza reakcija – pozvati pomoć).
Kao i kod većine oboljenja, postoje faktori na koje čovjek može uticati, i tu je bitno kontinuirano raditi na istim, a sem njih postoje oni faktori koji nisu ukrotivi ni na jedan način (bilo invanzivan ili neinvanzivan).
Faktori rizika koji pospješuju nastanak ovog oboljenja su: arterijska hipertenzija, dislipidemije, gojaznost, genetika, nezdrava ishrana, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti i diabetes mellitus.
Veliki broj oboljenja ima iste ili slične faktore rizika, međutim, uvijek se postavlja pitanje gdje je zdrava granica u preventivnim mjerama, i koje je mjerilo njihovog uspješnog ispunjavanja. Na četvrtoj studijskoj godini započinjemo izučavati predmet neurologija, gdje, kao i za svaki predmet do tad, koristimo koncept obrade svakog od oboljenja: etiologija, epidemiologija, klinička slika, dijagnoza i tretman. Predavači, osim što predaju po tom konceptu nerijetko pominju iskustva, ali i svoje ustaljene rečenice po kojima ih, i studenti, i pacijenti pamte. Jedna od njih glasi: “Fizička aktivnost je i šetnja one brzine koliko to možemo podnijeti. Međutim, to ne podrazumijeva i usputni odlazak u trgovinu, nego upotrebu sportske odjeće i obuće i kretanje-konstantno od tačke A do tačke B.“
Studenti najbolje pamte praktične i jasne rečenice onda ih i sami primjenjuju. Osim što šetaju, onako kako nauka kaže, oni prate i rad uposlenika naučno-nastavnih baza matičnog fakulteta. Ovogodišnji Svjetski dan borbe protiv moždanog udara obilježili su članovi Sekcije za neuroznanost, Radnog komiteta za javno zdravlje – SCOPH i uposlenici Klinike za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli. Akcija je poslužila razgovoru sa građanima o faktorima rizika, mjerenju šećera u krvi, mjerenju arterijskog pritiska i razvijanja svijesti o moždanom udaru.
